Demokratske radionice

Kalendar događaja

Februar 2018
P U S Č P S N
29 30 31 1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 1 2 3 4

Kalendar događaja

pon feb 19 @ 9:00AM - 01:00PM
OŠ" Vuko Jovović", Danilovgrad
uto feb 20 @ 9:00AM - 01:00PM
"Ljudska prava" - OŠ"Janko Mićunović", Moštanica, Nikšić
uto feb 20 @ 2:00PM - 06:00PM
„Demokratija i parlament", OŠ „Štampar Makarije", Podgorica
sre feb 21 @ 9:00AM - 01:00PM
OŠ "Lovćenski partizanski odred", Cetinje
čet feb 22 @ 9:00AM - 01:00PM
„Demokratija i parlament", OŠ" Štampar Makarije", Podgorica
pet feb 23 @ 9:00AM - 01:00PM
OŠ" Štampar Makarije", Podgorica
pon feb 26 @ 2:00PM - 06:00PM
OŠ" Meksiko", Bar
uto feb 27 @ 2:00PM - 06:00PM
OŠ" Meksiko", Bar
sre feb 28 @ 2:00PM - 06:00PM
OŠ" Meksiko", Bar
čet mar 01 @ 9:00AM - 01:00PM
OŠ" Oktoih", Podgorica

Definicija i istorijat demokratije

Riječ demokratija označava oblik vladavine gdje odlučuju svi građani. To je suprotno od vlasti nekolicine ili samo jednog čovjeka. Demokratija podrazumijeva jednako pravo svakog građanina da učestvuje u odlučivanju o javnim i državnim poslovima.

Demokratija predstavlja oblik vlasti u kojem sve odluke neke države donosi većina građana kroz poštene izbore. Kad su ti uslovi ispunjeni, vlast se može opisati kao demokratska. To važi za razne sisteme upravljanja, jer se ti pojmovi mogu kombinovati i s drugim vrstama vlasti.

Pojam 'demokratija' nastao je u antičkoj Grčkoj u 5. vijeku p.n.e. Demokratija ili grčki demos što znači narod i kratein što znači vladati, u izvornom smislu označava vladavinu naroda. Drevni Grci, u staroj Atini, su koristili riječ demokratija za vlast mnogih u odnosu na vlast nekoliko osoba.

Ipak, mnogi ne smatraju staru Atinu demokratskim društvom, s obzirom da je samo mali dio građanstva smio glasati, dok žene, robovi i stranci nisu imali to pravo. Samo je oko 16% ukupnog stanovništva imalo pravo glasa. Glasanjem su se u staroj Atini donosile odluke direktno, umjesto da se biraju predstavnici kao u savremenoj demokratiji.

Vremenom se značenje 'demokratije' promijenilo, a savremena definicija se u velikoj mjeri mijenjala od 18. vijeka, otkad su se uvodili razni "demokratski" sistemi u mnogim državama.

Modernu demokratiju mogli bismo definisati kao sistem vlasti u kojem konačna politička moć, ili suverenitet, pripada narodu bilo direktno ili putem izabranih predstavnika. Savremene demokratije zasnivaju se na pravu učešća svih punoljetnih građana (demosa) u izboru svojih predstavnika (u Skupštini), koji onda vladaju na određeno vrijeme u njihovo ime. To je takozvana posredna demokratija i ona se razlikuje od neposredne demokratije (skupštine svih građana), kakva je bila u antičkoj Grčkoj.

Prva savremena demokratija je uspostavljena 1789. godine u Sjedinjenim Američkim Državama.

© Skupština Crne Gore
Sva prava zadržana.