Loading color scheme

Isječak iz video priloga 173 koji su uredili učenici Ičeničkog parlamenta iz OŠ „Drago Milović“ iz Tivta, snimljen 18.5.2015. godine

Spoj raznih kultura na jednom prostoru veliko je bogatstvo. Suživot ljudi koji pripadaju različitim kulturama otvara mogućnosti razvoja društva u različitim pravcima.

Ideal interkulturalnosti je kada različite kulture postoje i opstaju na jednom prostoru u harmoničnom odnosu prožimajući se i utičući jedna na drugu na najbolji mogući način. To prožimanje se dešava na način da se ističu i podižu na veći nivo vrijednosti kultura koje su u suživotu. Od toga zavisi unutrašnji prosperitet i potpuno zadovoljstvo građana koji te kulture nose i žive.

Kako do prožimanja i pravog suživota dolazi? Komunikacijom, istinskom komunikacijom i dobronamjernim i otvorenim odnosom prema sunarodnicima, sa željom da svima bude dobro.

Ali da se vratimo korak unazad, da bismo objasnili pojam interkulturalnosti, neophodno je razumjeti pojam kulture.

Kultura je način življenja i izražavanja, sve van materijalnih potreba čovjeka dotiče se u manjoj ili većoj mjeri kulture. To znači: kako razgovaramo sa drugim ljudima, kako se izražavamo, koju muziku slušamo i koje druge vidove umjetnosti stvaramo i volimo, kakav odnos imamo prema onima koji posjećuju našu državu, kakav odnos imamo prema okruženju i sredini u kojoj živimo, koju hranu volimo i kako je spremamo, pa i kojim sportovima se najviše bavimo i tako dalje. Sve je, zaista, veoma povezano sa kulturom. Sve ono što čovjeku daje viši smisao života i u manjoj ili većoj mjeri dublje ga ispunjava.

S obzirom na to da je kultura izuzetno važna i donosi mnogo lijepih svari koje čovjeka i građanina čine srećnijim i ispunjenijim, suživot različitih kultura, uz adekvatno djelovanje i pristup, može dovesti jedno društvo do veoma visokog stepena prosperiteta i razvoja. Eto, zato je interkulturalizam važan.

  • • Možete li da prepoznate koje i kakve kulture postoje u vašem okruženju?
  • • Na osnovu čega prepoznajete različite kulture?
  • • Da li ste nekad uočili primjer interkulturalizma u svom okruženju? Objasnite.
  • • Možete li opisati i definisati na određeni način kulturu kojoj vi pripadate?

Isječak iz video priloga 100 koji su uredili učenici V-1 razreda iz OŠ „Milan Vukotić“ iz Podgorice, snimljen 11.2.2016. godine

U modernom društvu vrijednost informacija spada u posebnu kategoriju i visoko je na skali vrijednosti. Naime, preduslov za ostvarivanje bilo kog drugog prava jeste ostvareno pravo na informisanje, tj. pravo na pristup odgovarajućim informacijama. Ukoliko ne znamo svoja prava, ne informišemo se o njima, ne možemo ih ni ostvariti.

Za postizanje bilo kog cilja, potrebno je znati koji je put do tog cilja i kako se on može postići. Dakle, potrebne su nam informacije u vezi toga. Za kupovinu najobičnijeg artikla – hrane, garderobe ili pribora za pisanje recimo, potrebno je da znamo gdje možemo naći kvalitetnu robu po mogućnosti po povoljnim cijenama. Tako je i za sve druge stvari, prvo prikupljamo informacije i znanje pa onda djelujemo i radimo.

Na evropskom nivou postoji povelja o informisanju mladih, koju je uspostavila Generalna skupština Evropske agencije za informisanje i savjetovanje mladih iz Luksemburga. Ovom poveljom uspostavljen je minimum standarda kvaliteta informisanja mladih i navedeni su principi zasnovani na poštovanju prava na pristup odgovarajućim informacijama.

Takođe, jedno od deset važnih prava na koje Evropska unija obraća posebnu pažnju je i pravo na informisanje o svojim pravima.

Dakle, vidimo da se o ovom pravu priča na raznim nivoima uređenja društvenih zajednica. Izuzetno je važno da u pravo vrijeme dobijemo pravu informaciju. Informacija koju dobijamo mora biti tačna, kompletna, jasna, ažurirana i provjerena. Time osiguravamo da je pravo na pristup odgovarajućim informacijama na pravi način ostvareno. Jedino tako, informacija koju dobijemo može nam biti od koristi za naše dalje planove, korake ili djelovanja.

  • • Kako vi shvatate ovo pravo?
  • • Da li smatrate da su vam sve informacije koje su vam potrebne manje ili više dostupne?
  • • Koje informacije mislite da su vama u vašoj dobi neophodne?
  • • Koji tip informacija vas posebno zanima nezavisno od škole?
  • • Gdje se najviše informišete o onom što vas posebno zanima (u porodici, školi, na internetu, posjećujete posebne servise/organizacije za građane koji daju određene informacije i slično)?

Isječak iz video priloga 174 koji su uredili učenici iz OŠ „Mojsije Stevanović“ iz Kolašina, snimljen 1.6.2018. godine

Slobodno vrijeme nije izgubljeno vrijeme. Naprotiv, izuzetno je važno prepoznati smisao i funkciju slobodnog vremena u cilju što boljeg, ispunjenijeg i kvalitetnijeg života. Što kvalitetnije provodimo svoje slobodno vrijeme, to bolje rezultate i veću produktivnost postižemo u učenju i radu.

Samo čovjek koji se igra – Homo ludens, umije da kreativno pristupi svemu što radi. Time rad ne postaje napor, već obnavljajući izvor iskustva i pokretačke snage. Tada je pred nama svaki dan jedno pitanje. Kako pristupamo svojim obavezama, bilo da učimo ili nešto drugo radimo? Ukoliko postoji samo napor i trošenje snage, možda je trenutak da zastanemo i u kraćoj ili dužoj pauzi razmislimo šta nas pokreće na rad i učenje. A to što nas pokreće dešava se tokom slobodnog vremena. Tada i slobodno vrijeme i vrijeme učenja i rada uključuju igru, a onda, vremenom, učinak koji naš rad ima prerasta u nešto što je jako blisko kulturi i umjetnosti, jer nosi u sebi elemente kreativnosti, inspiracije, dublje unutrašnje uključenosti nas samih, jednog finijeg djelovanja bića čovjeka.

Kada se čovjek zaigra, on se raduje i zaboravi na vrijeme. Čim zaboravi na vrijeme, znači da radi nešto što voli i u čemu uživa. Ovakvo stanje, koje uključuje igru, daje novi kvalitet životu i svemu što radimo.

Višedecenijski univerzitetski profesor i sociolog Ratko Božović, kroz svoj rad, kontinuirano se bavio pitanjem slobodnog vremena nazivajući ga dokolicom. On shvata slobodno vreme kao jedan od ključnih elemenata kvaliteta života. Po njemu – Dokolica je nešto što se tiče stvaralaštva, kreativnosti, usresređenosti na unutrašnju tišinu…

Dva pitanja možemo postaviti, na osnovu svega ovoga – Koliko društvo u kom živimo podstiče i dozvoljava da kvalitetno provodimo svoje slobodno vrijeme? Koliko mi sami umijemo da ispunimo svoje slobodno vrijeme sadržajima koji će nas oplemeniti i obogatiti, učiniti da se osjećamo dobro?

Razmislite i o sledećem:

  • • Kako provodite svoje slobodno vrijeme?
  • • Volite li igru? Kako se igrate?
  • • Šta vas podstiče na igru?
  • • Da li ste uključeni u kulturne aktivnosti u svojoj školi ili zajednici?
  • • Volite li da posjećujete kulturne događaje u svom gradu?

Isječak iz video priloga 143 koji su uredili učenici VIII-3 razreda iz OŠ „Njegoš“ iz Kotora, snimljen 26.4.2017. godine

Da li ste nekada pisali dnevnik u kojem su bile pohranjene vaše misli, ideje, osjećanja, sve ono što niste mogli ili željeli podijeliti sa članovima porodice ili prijateljima? Postoje stvari o kojima razmišljamo, sanjamo ili ih osjećamo, koje želimo zadržati samo za sebe. I to je u redu. Samo je važno obratiti pažnju da li nas to što zadržavamo za sebe mnogo opterećuje ili tišti. U tom slučaju bi bilo dobro razmisliti da li možemo razgovarati sa nekim ko će nam olakšati i ukazati na drugačije poglede na stvari.

U svakom slučaju, mi imamo pravo da očekujemo od drugih ljudi da budu pažljivi i diskretni prema nama kada su lične stvari u pitanju. Imamo pravo da odaberemo kome ćemo šta povjeriti i s kim razgovarati. Imamo puno pravo na to. Samo, ono što ne ide u našu korist je kada suviše stvari zadržavamo za sebe. Može se desiti da tada prestanemo da učimo i da se razvijamo u smislu sticanja novih iskustava i saznanja. Svaki čovjek sa sobom nosi jedinstveno životno iskustvo i ponekad kada podijelimo sa dobronamjernim prijateljem ili roditeljima svoje misli, može da se desi da još nešto naučimo.

Ovo, opet, ne znači da ne treba čuvati svoj lični život za sebe, naprotiv! Svako ima pravo da pažljivo bira sa kim će podijeliti ono što je veoma važno i što ne može baš svakome reći. Lijepo je kada jedni druge ohrabrimo da ovako radimo, kada smo jedni prema drugima pažljivi i ne zadiremo bez pitanja u nečiju privatnost. Tako stičemo mnogo više međusobnog povjerenja. Lijepo je kada pojedine stvari čuvamo samo za sebe čekajući trenutak kada ćemo ih podijeliti sa odabranim osobama, nama važnim i bliskim.

  • Da li ste nekada pisali dnevnik u kojem su bile pohranjene vaše misli, ideje, osjećanja, sve ono što niste mogli ili željeli podijeliti sa članovima porodice ili prijateljima? Postoje stvari o kojima razmišljamo, sanjamo ili ih osjećamo, koje želimo zadržati samo za sebe. I to je u redu. Samo je važno obratiti pažnju da li nas to što zadržavamo za sebe mnogo opterećuje ili tišti. U tom slučaju bi bilo dobro razmisliti da li možemo razgovarati sa nekim ko će nam olakšati i ukazati na drugačije poglede na stvari.

    U svakom slučaju, mi imamo pravo da očekujemo od drugih ljudi da budu pažljivi i diskretni prema nama kada su lične stvari u pitanju. Imamo pravo da odaberemo kome ćemo šta povjeriti i s kim razgovarati. Imamo puno pravo na to. Samo, ono što ne ide u našu korist je kada suviše stvari zadržavamo za sebe. Može se desiti da tada prestanemo da učimo i da se razvijamo u smislu sticanja novih iskustava i saznanja. Svaki čovjek sa sobom nosi jedinstveno životno iskustvo i ponekad kada podijelimo sa dobronamjernim prijateljem ili roditeljima svoje misli, može da se desi da još nešto naučimo.

    Ovo, opet, ne znači da ne treba čuvati svoj lični život za sebe, naprotiv! Svako ima pravo da pažljivo bira sa kim će podijeliti ono što je veoma važno i što ne može baš svakome reći. Lijepo je kada jedni druge ohrabrimo da ovako radimo, kada smo jedni prema drugima pažljivi i ne zadiremo bez pitanja u nečiju privatnost. Tako stičemo mnogo više međusobnog povjerenja. Lijepo je kada pojedine stvari čuvamo samo za sebe čekajući trenutak kada ćemo ih podijeliti sa odabranim osobama, nama važnim i bliskim.

    • • Da li razgovarate sa roditeljima o stvarima koje su vam važne?
    • • Da li možete sa povjerenjem odložiti svoj dnevnik u svojoj sobi, a da znate da ga niko neće čitati bez vašeg dopuštenja?
    • • Da li imate povjerenje u vaše drugare i prijatelje kada razgovarate o stvarima koje su vam važne i koje ne želite dijeliti sa svima?
    • • Kada govorimo o privatnosti, šta je u svemu tome vama važno?