Loading color scheme

Isječak iz video priloga 222 koji su uredili učenici VIII razreda iz OŠ „Božidar Vukovuć Podgoričanin“ iz Podgorice, snimljen 26.2.2020. godine

Evropska unija u želji da svojim građanima pruži kvalitetan život posebnu pažnju posvećuje pravima građana u Evropskoj uniji. Primjena u praksi i poštovanje dolje navedenih prava građana omogućava visok standard življenja, kao i miran i siguran život po ljudskim mjerilima.

U našem video prilogu djeca su se osvrnula na jedno od prava građana u EU, pravo glasa na izbor u drugoj državi, a u samom nastavku je navedeno deset prava građana u Evropskoj uniji, na koja Evropska unija posebno obraća pažnju. Ova prava pokrivaju deset različitih oblasti iz svakodnevnog života građana EU (Evropski i lokalni izbori, pravo na izražavanje, sloboda kretanja, zdravlje, prava potrošača, putovanja, telekomunikacije, prekogranični razvod braka i odvojeni život, prava žrtava zločina i pošteno suđenje, pravo na informisanje i savjetovanje).

Deset prava Evropske unije:

  • Pravo glasa na izborima za Evropski parlamenti na lokalnim izborima u državi EU u kojoj imate boravište, pod istim uslovima kao državljani te države;
  • • Pravo na izražavanje mišljenja o novim zakonima EU, pravo na pokretanje građanske inicijative;
  • • Pravo na školovanje i zapošljavanje na cijeloj teritoriji EU;
  • • Pravo na dobijanje zdravstvene njege na cijeloj teritoriji EU;
  • • Pravo na visoke standarde zaštite potrošača;
  • • Pravo na kvalitetne uslove putovanja;
  • • Pravo na kvalitetne telekomunikacijske usluge po pristupačnim cijenama;
  • • Pravo na prekogranični razvod braka i odvojeni život;
  • • Prava žrtava zločina i pošteno suđenje;
  • • Pravo na informisanje o svojim pravima.

Pitanja za razmišljanje:

  • • Da li smatrate da pored navedenih prava postoje prava koja bi, po vama, bila izuzetno važna i koja biste vi svakako uvrstili na ovu listu prava?
  • • Koje ili koja od gore navedenih prava vas posebno interesuju? Zašto?
  • • Da li u svom životnom okruženju prepoznajete primjere poštovanja ovakvih i sličnih prava građana?

Isječak iz video priloga 80 koji su uredili učenici IX-1 razreda iz OŠ „Milan Vuković“ iz Herceg Novog, snimljen 22.10.2015. godine

Sigurno ste čuli za riječ mobilnost. I sigurno u njenoj osnovi shvatate šta ona znači. Na primjer, mi često koristimo izraz – mobilni telefon. Telefon se zove mobilni, jer ga možemo nositi svuda sa sobom. Vjerujemo da i sami možete pronaći nekoliko primjera.

Građani u Evropskoj uniji jako vole to što slobodno mogu da se kreću u svim članicama Unije, bez zaustavljanja na graničnim prelazima. Možemo reći i da su se veoma navikli na to i da im to predstavlja jednu uobičajenu i svakodnevnu stvar. Svijest o važnosti slobode kretanja je jako visoka u Evropskoj uniji. Upravo to je mobilnost, mogućnost kretanja, a u najboljem smislu znači mogućnost slobodnog kretanja.

Sada da razmislimo – šta nama zaista znači mobilnost? Kako utiče na kvalitet našeg života? Zašto mi volimo kretanje?

Kada se krećemo, mi imamo mogućnost da učimo. Kretanjem mi uočavamo svoju okolinu, predjele kroz koje prolazimo, susrećemo nepoznate ljude koji su možda slični a možda drugačiji od nas. U razgovorima sa tim ljudima, mi saznajemo svari koje nismo znali, razmišljamo o tome. Sve to ukupno utiče na nas i mi više nismo isti, jer smo obogaćeni novim saznanjima i iskustvima. Možda nekad kroz takva iskustva mijenjamo poglede na svijet, mijenjamo svoje ponašanje, poželimo da budemo bolji ljudi i shvatamo bogatstvo koje uopšte postoji na zemlji. Takođe, ono što je jako važno, shvatamo da naša stvarnost nije jedina moguća ili jedina ispravna ili jedina lijepa ili jedina izazovna. Sve nas ovo navodi da još bolje pogledamo svijet oko sebe i njegove mogućnosti. Shvatamo koliko nam je dato na raspolaganju u životu. Mnogo.

  • • Da li razmišljate o ovome? O mogućnostima kojima ste okruženi?
  • • Da li ste nekad razmišljali od mogućnostima koje kretanje i putovanja donose?
  • • Da li ste nekad razgovarali o putovanjima sa svojim vršnjacima? Šta ste tada zaključili?
  • • Da li ste možda razgovarali o putovanjima sa nekim od vršnjaka koji žive u jednoj od zemalja Evropske unije? Šta ste tada zaključili?

Isječak iz video priloga 223 koji su uredili učenici VIII razreda iz OŠ „Božidar Vuković Podgoričanin“ iz Podgorice, snimljen 10.3.2020. godine

U video prilogu ste mogli čuti da je Evropski parlament institucija u kojoj se donose zakoni u državama Evropske unije, sa sjedištima u Briselu, Strazburu i Luksemburgu. Čuli ste da Evropski parlament ima preko 700 poslanika i da poslanici donose, mijenjaju i dopunjuju zakone za sve građane Evropske unije.

Evropski parlament postoji da bi se jasno i kanalisano čuo glas građana Evropske unije. Predstavnici svih zemalja članica Evropske unije zalažu se za interese svih građana u EU, ne samo građana svoje države. Postoji jedinstven glas koji ujedinjuje narode u EU, sa vjerom da je moguće sačuvati mir i prosperitet na kontinentu Evrope, ujedninjenim snagama.

Zakoni koje donose poslanici Evropskog parlamenta omogućavaju funkcionisanje i primjenu u praksi ideje o ujedinjenom djelovanju svih građana EU za opšte dobro svih država članica, kao i čitave Evrope, u želji da se i preostale države Evrope pridruže Uniji.

Zakoni koje oni donose odnose se na razne oblasti života, na sve ono što se usko tiče života svih građana koje predstavljaju. Zato je izuzetno važno da ovi zakoni, kao i zakoni koje donose države pojedinačno na svojim teritorijama, budu doneseni na promišljen način, sa namjerom da imaju jasne smjernice o primjeni u praksi i da, prije svega, budu na korist svih građana.

  • • Da li ste nekada čuli ili poznajete neki od zakona koje je donio Evropski parlament za građane EU?
  • • Da li se možete sjetiti nekog od zakona koji je Skupština Crne Gore imala na raspravi ili donijela u bliskoj prošlosti? Možda neki od zakona koji je u obliku predloga zakona još uvijek?
  • • Ako je odgovor da, šta vas je navelo da obratite pažnju na taj zakon i zapamtite da postoji?
  • • Šta je po vama važno kada se govori o predlaganju i donošenju zakona u Crnoj Gori? Kako mislite da bi oni trebalo da se pripremaju? Kakvi bi trebalo da budu kada se donesu, tj. kada postanu važeći u državi?
  • • Razmislite o ovim pitanjima predlaganja i donošenja zakona, samo sada kada je u pitanju Evropska unija.

 

Isječak iz video priloga 27 koji su uredili učenici IV razreda iz OŠ „Štampar Makarije“ iz Podgorice, snimljen 15.10.2014. godine

Obrazovanje je jedan od najvažnijih zahtjeva modernog društva. Cjeloživotno učenje i funkcionalno znanje postaju standardi kvaliteta življenja i na svakom koraku se traže oni koji su spremni iznova i iznova da uče, na formalan (obrazovne ustanove), neformalan (organizacije, neformalne grupe) i informalan (individualno) način. Takođe se traži da stečeno znanje umijemo primijeniti i prenijeti drugima, naročito se ovo odnosi na poslovno okruženje. Od mladih ljudi se očekuje da budu spremni i potkovani znanjem i vještinama za sve ono što ih u životu, kroz školovanje i poslovni i privatni angažman, čeka.

Evropska unija svoj obrazovni sistem zasniva na nekoliko principa koji su usko vezani za sve prethodno navedeno. Traži se takozvano kompetentno znanje, zasnovano na nizu kompetencija, tj. sposobnosti koje će da odrede vid izražavanja ličnosti i njen doprinos i angažman u društvu. To kompetentno znanje je potrebno da bude funkcionalno, tj. primjenjivo. Šta to znači?

U obrazovanju Evropske unije prepoznaje se osam ključnih kompetencija potrebnih za uspješno sticanje i produkovanje znanja i vještina.

  • Komunikacija na maternjem jeziku – jasno usmeno i pisano izražavanje misli i osjećanja i njihovo tumačenje;
  • Komunikacija na stranom jeziku – sposobnost razumijevanja i ličnog izražavanja u usmenom i pisanom obliku na nekom od stranih jezika;
  • Matematička pismenost i osnovne kompetencije u nauci i tehnologiji – služi u svrhu praktične primjene logičnog i konstruktivnog razmišljanja u svakodnevnom životu;
  • Digitalna pismenost – korišćenje kompjuterskih vještina u svakodnevnom životu;
  • Učiti kako učiti – znati kako da dođemo do znanja i kako da ga koristimo;
  • Interpersonalne i građanske kompetencije – znati kako se ponašati u društvu i zajednici u kojoj živimo;
  • Preduzetništvo – umjeti osmisliti i realizovati neku ideju, kao i podržati druge u ostvarivanju svojih ideja;
  • Kulturološka ekspresija – kreativno izražavanje kroz sve vidove umjetnosti.

Sada kada smo se podsjetili na to koje su ključne kompetencije važne za razvoj svake ličnosti, opet ponavljamo – jako cijenjene i uzete za osnove obrazovanja u Evropskoj uniji, možemo stvoriti sliku o osnovnim sadržajima kojima se bavi obrazovni sistem, tj. institucije i ustanove u Evropskoj uniji. Ti sadržaji se konstantno mjere i procjenjuju da bi bili u dobroj relaciji sa stvarnim životom, što znači da bi bilo ko ko usvaja određeno znanje ili vještinu mogao to znanje dobro da upotrijebi u svim, više ili manje izazovnim, životnim situacijama.

Možemo reći da znanje za koje ne znamo za šta nam služi, mnogo i ne vrijedi. Ukoliko bismo stalno ovako procjenjivali, možda bismo i daleko dogurali i sve više otkrivali nova polja djelovanja i doprinosa koji možemo dati i u svom privatnom okruženju i u društvenom životu.

  • • Da li su vam poznate gore navedene kompetencije?
  • • Možete li napraviti ličnu procjenu, u čemu ste vi jako dobri, u čemu možete reći da ste isto dobri, a na čemu biste mogli ili željeli poraditi?
  • • Možete li za nešto gore navedeno reći za sebe da ste odlični? Ako je odgovor da, na osnovu čega to možete potvrditi?