Loading color scheme

Produkti

Draga djeco,

Tim Demokratskih radionica „Barbara Pramer“ želi vam uspješan početak školske godine!
Iako ova školska godina počinje u neuobičajenim uslovima, vjerujemo da ćete sve zadatke, male i velike treme tokom predstavljanja savladanog gradiva, rana ustajanja, sate provedene nad knjigom, matematička, jezička i druga mozganja, dočekati i savladati kao što sunce savlada brdo i svako jutro osvijetli novi dan.
Naš tim u Edukativnom centru Skupštine Crne Gore, tj. tim Demokratskih radionica, i u ovom periodu kao i svake godine, spreman je da ponudi sadržaje za vas, time bivajući vam podrška u cilju obogaćivanja znanja i savladavanja različitih vještina.
U vezi sa tim, u novom ruhu vam, između ostalog, predstavljamo jedan izbor video priloga, koje ste vi prethodnih osam godina radili. Nama je bilo izuzetno zadovoljstvo podsjetiti se na kreativnost, visprenost, domišljatost, dobro raspoloženje i, prije svega, motivaciju i otvorenost za sticanjem znanja na jedan drugačiji način, možda nekad i izazovniji.
Primijetićete da svaki izabrani prilog prati kratak tekst koji vas može podstaći da razmišljate o datoj temi na način na koji do sada niste razmišljali. Može da vas motiviše da više istražujete i promišljate o tome, da prepoznate važnost datih tema kao društvenih pojava sa kojima ćete se u životu susretati i konačno da prepoznate kako se vi sami možete snaći u situacijama koje zahtijevaju društvenu odgovornost svih nas. Tu spada i sve ono o čemu pričamo od kada program Demokratske radionice postoji, kao na primjer: kako biti human, kako prepoznati koja su naša prava i uz prava odgovornosti i obaveze, zbog čega je važno poštovati zakone države u kojoj živimo, zašto i kako moj drug iz klupe ima i u učionici i u životu ista prava kao i ja, zašto je važno da nam svima naše društvo ponudi iste mogućnosti, a onda mi sami da slobodno biramo da li želimo manje ili više da se trudimo u ostvarenju svojih želja i ciljeva. I mnogo toga još!
Tu su za vas i pitanja za razmišljanje na koje možete nalaziti različite odgovore, zajedno sa svojim drugarima, nastavnicima, roditeljima, pa zašto da ne i sa svojim bakama i dekama. Sve generacije mogu biti uključene, kao što sve generacije i žive skupa u jednoj specifičnoj zajednici koja se zove država.
Podstičemo vas na kvalitetne i zanimljive razgovore, podstičemo vas na to da stvarate ambijent u kome ćete osjetiti da je vaše mišljenje važno, kao što je važno mišljenje svih drugara sa kojima se susrećete i provodite dane. Postoji jedna interesantna riječ koju mi na radionicama često pominjemo, a to je dijalog. Ova riječ lijepo zvuči, a među ljudima stvara čuda. Omogućava nam da se bolje razumijemo i da ljepše i radosnije živimo.
Želimo da znate da ćemo i ove školske godine biti uz vas i naći načina da se sretnemo i učimo zajedno. Hvala i vama i vašim nastavnicima i kompletnom školskom osoblju na podršci i saradnji!

Tim Demokratskih radionica „Barbara Pramer“
Edukativni centar Skupštine Crne Gore

 Isječak iz video priloga 54 koji su uredili učenici odjeljenja V-3, OŠ „Savo Pejanović“ iz Podgorice, snimljen 19.12.2014. godine

Na samom početku, kao što ste mogli da vidite i čujete i u našem kratkom i inovativnom prilogu, da se podsjetimo na osnovno.
Vlast u Crnoj Gori se dijeli na zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast. Zakonodavnu granu vlasti predstavlja Skupština Crne Gore, izvršnu granu Vlada Crne Gore, a sudsku sudovi koji postoje u Crnoj Gori. Po Ustavu Crne Gore odnos vlasti počiva na ravnoteži i međusobnoj kontroli. Ovo je važno iz razloga što vlast nije dobro da bude skoncentrisana samo kod jednog čovjeka, već da svi oni pametni, sposobni, aktivni i stručni građani, koje je narod izabrao da budu dio vlasti, spremno daju svoj doprinos u vođenju vlasti. Drugim riječima, da mnogo ljudi bude uključeno u nju, kroz institucije koje je predstavljaju. Ako se opet pitate koje institucije, to su ove gore, navedene na početku teksta. Skupština kao zakonodavna grana vlasti donosi zakone, Vlada ih izvršava, a sudovi prate da se sve to sprovodi po Ustavu i zakonu.
Kako bismo ovo sve mogli drugačije reći? Svako obavlja svoj dio posla, a istovremeno prati i šta ove druge dvije strane rade, jer cijela priča o vlasti je zasnovana na jakoj i lančanoj povezanosti ove tri grane. Dakle, nema ravnoteže i dobrog funkcionisanja vlasti ako bilo koja od ove tri grane zakaže u nečemu. Tada trpe svi, a najviše mi građani – i djeca i stari i mladi. I oni koje ova tema ne zanima pretjerano, kao i oni koje zanima.
Važno je napomenuti da je vlast tu u državi kao servis građanima, da bi njeni građani mogli živjeti što kvalitetnijim i uspješnijim životom, da bismo svi imali sve što na treba, disali punim plućima, pomagali jedni drugima i znali svoje mjesto u društvu. Takve uslove treba da obezbjeđuju oni koji su predstavnici vlasti u državi. Oni su tu zbog građana, da služe građanima, da budu vlast po mjeri građana.

• Jeste li vi razmišljali o tome kakva vlast treba da bude? Možete li izlistati niz poželjnih karakteristika?
• Kako zamišljate komunikaciju vlasti sa građanima?
• Kako zamišljate saradnju između Skupštine, Vlade i sudova? Znate li nešto o tome, kako zaista funkcioniše?
• Zašto je, po vama, podjela vlasti još važna?

 Isječak iz video priloga 39 koji su uredili učenici odjeljenja VII-2, OŠ „Branko Božović“ iz Podgorice, snimljen 20.11.2014. godine

Aktivni građani! Šta bi to moglo biti? Čini se da se iz ove dvije riječi već nešto može naslutiti. To sigurno nisu ljudi koji sjede skrštenih ruku ili čekaju da im rješenja za različite životne situacije padnu s neba. Možemo li da se vratimo na onu iskonsku potrebu svakog čovjeka da želi da učini stvari boljim nego što jesu, da uljepšava prostor oko sebe, smišlja pametna i kreativna rješenja za organizaciju posla koji radi ili za obavljanje određenih zadataka, da teži da se udruži sa drugim ljudima i učini nešto dobro za zajednicu i ljude oko sebe?
Ovakve akcije su se nekada zvale mobe pa su se ljudi okupljali i išli da nekome nešto pomognu i u kratkom roku završe neki veliki posao, a što bi ta osoba morala danima sama da radi i pitanje je da li bi mogla to uspješno i na vrijeme završiti. Postoji mnogo poslova koje ne može raditi jedan čovjek, gdje ljudi moraju da se udruže da bi uspješno sve obavili.
Zamislite šta nas sve okružuje a što ne bi mogao da uradi samo jedan čovjek. Zaista, ako se okrenemo oko sebe, za većinu stvari je potrebno udruživanje i potrebna je akcija, tj. da se ljudi pokrenu da bi rezultati bili vidljivi. Čega se late ljudi koji se udruže, sa određenim zadatkom, to što urade više nikako nije isto.
Na primjer, ako je zadatak da se očiste plaže, plaža nije ista prije i poslije akcije, ako se udruže i organizuju neki kulturno-umjetnički događaj, recimo festival, i rade to na kvalitetan način, ljudi koji su pratili taj događaj više nisu isti, jer su obogaćeni jakim iskustvom. Dakle, ljudi su neminovno upućeni jedni na druge i svaka udružena akcija ostavlja veći trag i vidljiva je u zajednici u kojoj živimo. I njena svrha je da pokažemo da smo kao ljudi tu jedni za druge i da je važno da pomažemo jedni drugima i da zajedničkim snagama možemo više ostvariti nego kada sami nešto radimo. Tako se razvija i postaje bolje sve oko nas što vidimo i što nas okružuje.
Na kraju, važno je istaći da aktivni građani ono što rade rade dobrovoljno, bez ikakve prisile, da ne ostaju samo na tome da daju ideje, već da te ideje sprovode u djela, a da su rezultati njihovih akcija vidljivi.

A vi?

    • Potražite i saznajte koliko godina prođe da se nakon održavanja parlamentarni izbori, oni opet organizuju.
    • Primjećujete li svoju okolinu?
    • Razmišljate li svakodnevno ili bar ponekad kako bi bilo dobro da se, na primjer, ova ulica poploča i sredi, da tamo ima više mjesta za šetnju i okupljanje, kako je neki park zapušten, klupa polomljena i mnogo toga još?
    • Imate li potrebu da nešto uradite da se to promijeni?
    • Da li ste već nekad nešto uradili u tom smislu? Neki mali ili malo veći poduhvat?
    • Ako jeste, šta je to bilo i kako ste došli do toga da se preduzme određena akcija?
    • Kako ste se osjećali tada?
    • Kako se osjećate sada dok se sjećate i pričate o tom iskustvu?
    • Kako su reagovali ljudi sa kojima ste se dogovarali i organizovali tu akciju?
    • Kakva je bila reakcija ljudi iz okoline?


 Isječak iz video priloga 189 koji su uredili učenici od II do IV razreda, Medresa „Mehmet Fatih“ iz Tuza, snimljen 4.3.2019. godine

Drage učenice i dragi učenici,
Skupština Crne Gore, kao zakonodavna grana vlasti, donosi Ustav i zakone za sve građane Crne Gore. Donošenje kvalitetnih zakona i kroz njih uspostavljanje pravne države jedan je od najvažnijih zadataka državnog aparata. Njihovo dobro sprovođenje takođe – Vlada Crne Gore, kao i praćenje da li se zakoni donose i sprovode pravilno – sudovi Crne Gore.
Skupština se kroz svoje funkcije bavi i drugim pitanjima važnim za samo sprovođenje vlasti – kontroliše rad Vlade, bira sastav Vlade, predstavlja narod. Ipak, mi ćemo ovdje staviti fokus na donošenje zakona.
Proces donošenja zakona je složen proces i ima niz faza – od inicijative, nacrta, predloga pa do finalne faze usvajanja ili ne usvajanja predloga zakona. Poslanici kao prestavnici naroda donose zakone, a građani imaju mogućnost da prate proces donošenja zakona. Taj proces je, dakle, javan i važno je da bude javan, pošto se zakoni donose za sve građane i važe za sve građane u Crnoj Gori.
Sada shvatate zašto je Skupština Crne Gore važna institucija. Ona zajedno sa Vladom i sudovima u Crnoj Gori čini spregu vlasti i odlučuje o najvažnijim pitanjima u Crnoj Gori.
Funkcionisanje Skupštine kao doma građana u praksi je dokaz funkcionisanja demokratije. Možemo da kažemo da ruka građana kroz Skupštinu doseže do poluge upravljanja vlašću. Ta ruka pomjera polugu potezima koji predstavljaju volju građana, onakvu volju kakva je u datom trenutku. Volja građana se iz mandata u mandat može mijenjati pa se time i sastav Skupštine, manje ili više, mijenja svake četvrte godine, nakon parlamentarnih izbora na kojima se biraju poslanici.
Zaključujemo da je poštovanje volje građana kroz sami rad Skupštine ključno u funkcionisanju demokratije. Time Skupština ima važan zadatak – da je stalno u dosluhu i komunikaciji sa svojim građanima, da bude otvorena za građane. Konkretan primjer otvorenosti parlamenta za građane je i edukativni program Demokratske radionice „Barbara Pramer“ i vaše učešće u njima. Konkretan primjer, dragi učesnici Demokratskih radionica, je i ovaj prilog koji ste snimali u plenarnoj sali Skupštine, u poslaničkim klupama.

    • A koje su to još mogućnosti za sprovođenja volje građana u praksi?
    • Možete li navesti još neki primjer otvorenosti Skupštine Crne Gore za svoje građane? Možete li i vi dati neki svoj predlog u ovom smislu?
    • Da li ste već posjetili Skupštinu Crne Gore? Ako jeste, da li je to bilo kroz učešće na Demokratskim radionicama ili na neki drugi način?
    • Ako ste posjetili Skupštinu, kakav utisak je ta posjeta ostavila na vas i šta ste iz nje naučili?
    • Izdvojite nekoliko stvari zbog kojih vi mislite da je Skupština Crne Gore kao institucija važna da postoji u državi.